Postupajući po žalbi čitatelja koji je sa adrese
Ova email adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript u vašem brauzeru da biste je videli. putem forme za slanje žalbi na sajtu Medijskog savjeta za samoregulaciju poslao pritužbu na tekst koji je objavljen na M portalu 15. oktobra 2025. godine pod naslovom “Objesiću te, gubitnice, štreberko, jadnice...”, zbog nepoštovanja Načela 1 Kodeksa novinara, Komisija za žalbe donosi sljedeće rješenje
Komisija zaključuje da u tekstu nije ispoštovano načelo „druge strane”, budući da nisu uključeni stavovi i odgovori relevantnih predstavnika koji bi doprinijeli boljem razumijevanju i razjašnjenju navodnih bezbjednosnih propusta, što je ključno za pružanje potpunog i uravnoteženog izvještaja. Na ovaj način je došlo do kršenja načela I Kodeksa novinara, smjernice 1.2 Tačnost.
Komisija je uvažila dio izjašnjenja, odgovorne urednice M portala da su vodili interes o zaštiti maloljetne djevojčice od dalje diskriminacije, te da zbog toga nijesu objavili imena direktora škole i naziv škole. Komisija cijeni apsolutnu zaštitu identiteta djevojčice. Ipak, Komisija s druge strane nije uvažila stav redakcije da su se zbog toga odlučili „da preskoče da ih čuju”, jer nije ispoštovano obavezno novinarsko pravilo da se čuje druga strana.
Obrazloženje
Medijski savjet za samoregulaciju je 16. oktobra 2025. godine primio žalbu čitaoca, potpisanog kao „zabrinuti roditelj“, u kojoj se izražava zabrinutost povodom načina na koji je M portal izveštavao o slučaju vršnjačkog nasilja. Podnosilac ističe da priča majke djevojčice ukazuje na ozbiljan problem izostanka institucionalne reakcije, ali da je zbog izostanka stavova nadležnih teško zaključiti da li sistem zaista nije reagovao ili se radi o drugačijoj percepciji roditelja.
U žalbi je navedeno da je priča o vršnjačkom nasilju, ispričana iz ugla majke djevojčice, ostavila snažan utisak, posebno zbog opisanih poteškoća roditelja da dobiju podršku sistema. Podnosilac žalbe smatra da je u tekstu nedostajalo izjašnjenje institucija:
„Ono što bismo voljeli da vidimo u tekstu je što su Ministarstvo i direktor škole imali da kažu na novinarska pitanja. To bi nam pomoglo da razumijemo da li institucije reaguju jednako prema novinarima kao prema roditeljima koje, kao što se vidi u tekstu, nekada ignorišu ili upućuju jedne na druge. Možda bi pitanja novinara pomogla“, navodi se u žalbi.
Čitalac posebno ističe da bi uključivanje druge strane doprinijelo većem stepenu povjerenja i jasnijoj slici o tome da li sistem funkcioniše, te da zbog toga traži da Komisija ukaže M portalu na obavezu kontaktiranja nadležnih.
U izjašnjenju redakcije, koje potpisuje glavna urednica Danica Nikolić, navodi se da je prioritet bio zaštita maloljetne djevojčice i njene porodice. Ističu da su roditelji izloženi diskriminaciji i administrativnom ignorisanju, te da su iz tih razloga odlučili da ne pominju ime direktora, ime škole, niti druge podatke koji bi mogli dovesti do otkrivanja identiteta žrtve. - To je jedini razlog zbog kojeg smo ovog puta preskočili da čujemo drugu stranu – piše u izjašnjenju.
Dalje navode da ih ohrabruje činjenica da se, nakon objave teksta, odnos učenika prema djevojčici počeo mijenjati nabolje, kao i da su predstavnici institucija postali dostupniji roditeljima. Dodaju da M portal radi na istraživanju više slučajeva nasilja i da će u posebnom tekstu objaviti odgovore nadležnih ukoliko ih dobiju.
Komisija, međutim, konstatuje da zaštita identiteta maloljetnika, iako izuzetno važna, nije u sukobu niti je nespojiva sa obavezom novinara da kontaktiraju nadležne institucije. Komisija ukazuje da bi M portal mogao da uputi pitanja Ministarstvu, direktoratu, školi ili pedagoško-psihološkoj službi bez navođenja imena djeteta, roditelja, razreda, odjeljenja ili drugih podataka koji bi doveli do identifikacije.
Institucije posjeduju obavezu da daju generalne, okvirne ili sistemske informacije čak i kada se konkretni slučaj ne može komentarisati zbog zaštite privatnosti.
Komisija naglašava da je profesionalno i odgovorno novinarstvo dužno da provjeri navode sagovornika, naročito u temama koje se tiču djece i potencijalnih propusta u institucionalnom reagovanju. Izostavljanjem provjere kod druge strane – makar u obliku pokušaja da se stupi u kontakt – narušava se standard tačnosti i cjelovitosti, jer čitaoci ostaju uskraćeni za kontekst i eventualna objašnjenja nadležnih organa.
Takođe, Komisija primjećuje da se u tekstu roditelji žale na administrativnu neefikasnost, nedostatak saradnje i „zatvorenost sistema“. Upravo u takvim situacijama odgovori institucija, pa makar i negativni, odbijeni ili formalni, predstavljaju važan element javnog interesa. Njihovo uvrštavanje bi čitaocima omogućilo potpuniji uvid u to da li postoji objektivan problem ili nesporazum između roditelja i škole/ministarstva.
Komisija podsjeća da su slučajevi vršnjačkog nasilja među najosjetljivijim temama u medijskom izvještavanju, jer zahtijevaju zaštitu identiteta maloljetnika, preciznost i provjerljivost informacija, uključivanje svih relevantnih aktera, izbjegavanje dramatizacije i uznemiravanja javnosti ali i insistiranje na odgovornosti institucija.
Komisija smatra da u ovoj vrsti tema, druga strana ne služi samo formi, već je sastavni dio profesionalnog standarda koji omogućava javnosti da shvati da li institucije funkcionišu, da li imaju mehanizme zaštite djece i da li reaguju blagovremeno.
Komisija posebno ističe da je u praksi samoregulacije već više puta naglašeno da zaštita maloljetnika ne oslobađa medije obaveze da provjere navode roditelja i da kontaktiraju nadležne institucije. Naprotiv, profesionalno postupanje zahtijeva balans – nijedan od dva standarda (zaštita identiteta i provjera informacija) ne smije biti žrtvovan zbog drugog.
U konkretnom slučaju, Komisija smatra da je redakcija imala mogućnost da zatraži komentar institucija bez ugrožavanja privatnosti djevojčice, te da je propuštanje tog koraka dovelo do jednostranog predstavljanja činjenica. Komisija naglašava da je javni interes u ovakvim slučajevima izuzetno visok, budući da se radi o zaštiti djece, funkcionisanju školskog sistema i reakciji nadležnih organa. Upravo iz tog razloga, novinarska obaveza obuhvata i kritičko ispitivanje odgovornosti institucija. Da bi javnost mogla da ocijeni ozbiljnost problema, neophodno je da čuje i drugu stranu – njihov stav, eventualna objašnjenja, ili čak odbijanje da komentarišu. Nijedna od ovih opcija ne bi narušila identitet maloljetnice, ali bi značajno unaprijedila cjelovitost i kvalitet izvještavanja. Na ovaj način je došlo do kršenja načela I Kodeksa novinara, smjernice 1.2 Tačnost:
(a) Prije objavljivanja izvještaja, novinar/novinarka treba da bude siguran/na da su preduzete sve odgovarajuće mjere kako bi se provjerila njegova tačnost.
Smjernice za tumačenje i primjenu osnovnih načela kodeksa.
Novinari/novinarke moraju težiti da obezbijede cjelovite izvještaje o događajima i ne smiju prećutkivati ili potiskivati suštinske informacije.
Shodno članu 21 Statuta Medijskog savjeta za samoregulaciju, Rješenje ove odluke treba biti objavljeno na M portalu.
Komisija za monitoring i žalbe
Aneta Spaić
Sonja Drobac
Danilo Burzan
Branko Vojičić
Ranko Vujović
