Postupajući po žalbi čitateljke Tee Radulović zbog navodnog kršenja načela 8 Kodeksa novinara u tekstu „Crna Gora, vještačka inteligencija i kult Lažnog cara Šćepana Malog“, objavljenom 30. septembra 2025. godine na portalu Antena M, Komisija za žalbe Medijskog savjeta za samoregulaciju donosi sljedeće rješenje
Komisija konstatuje da objavljivanje imena i fotografije maloljetnika u konkretnom slučaju nije profesionalno neprihvatljivo, te da ne postoji osnov za konstataciju kršenja Kodeksa novinara Crne Gore. Ova ocjena proizilazi iz nepobitnih činjenica da je maloljetnik prethodnih dana sam javno izlagao svoj identitet kroz gostovanja, intervjue, video-materijale i pojavljivanja u najvažnijim nacionalnim medijima, čime je njegovo ime i lik već postalo opštepoznato i javno eksponirano.
Komisija dodatno naglašava da predmetna analitička kolumna ne tretira maloljetnika kao pojedinca, već se bavi društvenim fenomenom koji je proizašao iz njegovih javnih nastupa i odražava sistemske propuste institucija i medija u provjeri i prezentaciji informacija. U tom kontekstu, objavljivanje imena, prezimena i fotografije ne predstavlja povredu prava maloljetnika niti element stigmatizacije.
Prema Kodeksu novinara Crne Gore, novinari su obavezni da štite integritet maloljetnih osoba, s posebnim osvrtom na prava i zaštitu djece, uključujući zabranu objavljivanja njihovih identiteta u situacijama kada bi to moglo ugroziti njihova prava ili prouzrokovati štetu. Ipak, izlaganje identiteta maloljetnika je dozvoljeno u slučajevima kada se on sam javno eksponirao i kada je to opravdano radi objektivnog izvještavanja o relevantnim društvenim fenomenima, uz poštovanje dostojanstva i prava te osobe. U ovom slučaju, ti uslovi su jasno zadovoljeni, što potvrđuje da nije došlo do povrede profesionalnih i etičkih normi definisanih Kodeksom novinara Crne Gore. Ovakav stav doprinosi usklađenom odnosu prema zaštiti prava maloljetnika i slobodi medijskog izvještavanja o značajnim društvenim pitanjima, u skladu sa najvišim profesionalnim standardima.
Obrazloženje
Čitateljka Tea Radulović podnijela je 4. oktobra 2025. godine žalbu navodeći da je u predmetnoj kolumni došlo do povrede prava maloljetnog lica, jer su objavljeni ime i fotografija dječaka. Naglašava da je, iako je maloljetnik prethodno pozitivno predstavljen u medijima, nakon utvrđivanja netačnosti njegovih navoda objavljen tekst koji govori o njegovim postupcima uz ponovno navođenje identiteta.
Podnositeljka smatra da je to moglo dovesti do stigmatizacije, te pita da li je medij bio dužan da zaštiti identitet maloljetnika i izbjegne objavljivanje njegovog imena i slike.
U žalbi se traži razmatranje mogućeg kršenja Zakona o medijima i standarda zaštite djece, te apel da se medijima preporuči dodatna obazrivost.
U izjašnjenju koje potpisuje glavni i odgovorni urednik Darko Šuković navodi se da: tema kolumne nije maloljetnik, već fenomen, odnosno način na koji su institucije, javnost, mediji i akademska zajednica prihvatili i nekritički tretirali njegove tvrdnje.
„Da je uvažena Tea pažljivo pročitala tekst, razumjela bi da tema nije (stariji) maloljetnik, nego fenomen koji je on proizveo u društvu, pogotovo u akademskoj i medijskoj zajednici. Tekst je stručna analiza, blago rečeno, sistema akademske kontrole plagiranih sadrzaja. Jos više, tekst je prikladno, s izraženim rafinmanom za ličnost mladog čovjeka ukazao da bi društvo moralo da se pozabavi i podrškom osobama koje pokazuju ovakve psiho-socijalne karakteristike“, piše u izjašnjenju koje potpisuje Darko Šuković.
Navodi da je kolumna na koju se požalila čitateljka, zapravo najdobronamjerniji sadržaj objavljen na bilo kom glasilu o ovom slučaju.
„A, nakon svih tekstova i gostovanja srednjoškolca iz Pljevalja na najgledanijim elektronskim glasilima, sakrivanje njegovog identiteta bilo bi potpuno besmisleno“, napisao je Šuković.
Komisija konstatuje da je maloljetnik danima i sedmicama prije objavljivanja kolumne gostovao na medijima nacionalne pokrivenosti, davao video intervjue, učestvovao u emisijama, javno predstavljao svoje navodne radove i dostignuća i postao prepoznatljivo lice u javnosti. Time je njegov identitet postao medijski i javno uspostavljen, te Komisija zaključuje da objavljivanje njegovog imena i fotografije u analitičkom tekstu koji se bavi društvenim fenomenom nije moglo predstavljati povredu privatnosti niti ugrožavanje identiteta.
Komisija je detaljno razmatrala sadržaj kolumne i zaključuje da se ona ne bavi maloljetnikom kao nosiocem krivice, ne koristi uvredljive ili etiketirajuće izraze, ne iznosi intimne ili osjetljive informacije, ne poziva na osudu niti prozivanje djeteta.
Kolumna je kritička analiza institucionalnih propusta, uključujući postupanje Ministarstva prosvjete, škole i nastavnika, medija koji nijesu provjeravali informacije te akademskih struktura koje su reagovale bez provjere. Dakle, maloljetnik nije predmet osuđivanja, već povod za raspravu o široj društvenoj pojavi.
Komisija podsjeća da je zaštita maloljetnika obavezan standard, ali i da se identitet ne mora skrivati u situacijama kada je dijete već javno istupalo, samo govorilo o svojim dostignućima, dalo pristanke putem roditelja/staratelja i već postalo medijski akter.
U ovom slučaju, Komisija zaključuje da: nije bilo stigmatizacije niti povrede dostojanstva maloljetnika, kao ni objavljivanja novih, osjetljivih ili štetnih podataka. Objavljivanje identiteta je bilo opravdano kontekstom i prethodnim javnim nastupima.
Iako nije utvrđeno kršenje Kodeksa, Komisija smatra važnim da mediji uvijek postupaju sa posebnom obazrivošću kada izvještavaju o maloljetnicima. Komisija ukazuje da informacije koje se tiču djece moraju biti višestruko provjerene, bez obzira na prethodni javni status djeteta. Komisija ističe da institucije, posebno Ministarstvo prosvjete, takođe moraju odgovorno pristupati javnim istupima i provjeravati informacije koje prezentuju. Svi akteri koji komuniciraju sa maloljetnicima imaju povećanu obavezu zaštite njihovog interesa.
Komisija posebno poziva medije na oprez sa tzv. “vunderkind” pričama, koje često brzo steknu publicitet, ali zahtijevaju oprez, provjeru i profesionalnu distancu.
Komisija za monitoring i žalbe
Aneta Spaić
Sonja Drobac
Danilo Burzan
Branko Vojičić
Ranko Vujović
