Rad na novom Kodeksu novinara i novinarki Crne Gore nastavljen je predstavljanjem nacrta tog dokumenta 10. novembra u Podgorici. Rad na dopunama i izmjenanama postojećeg Kodeksa novinara započeo je prije nekoliko mjeseci, u okviru radne grupe koju su činili domaći medijski eksperti, kao i međunarodni medijski ekspert Žoan Barata.
Rad na novom tekstu Kodeksa novinara, koji je prvobitno usvojen 2002. godine, a unaprijeđen 2015, podržali su UNESCO, OEBS i Savjet Evrope. Fokus Radne grupe bio je na unapređenju Kodeksa, s obzirom na razvoj digitalnih tehnologija, vještačke inteligencije i ukupnog tehnološkog razvoja društva. Pažnja je tokom rada bila usmjerena i na govor mržnje, kao i na pravo na zaborav. Prisutni su davali komentare i sugestije kako bi dokument bio što potpuniji.
Šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope u Crnoj Gori, Lejla Dervišagić, ukazala je na najvažnije standarde u oblasti bezbjednosti novinara i značaja etičkog izvještavanja.
Međunarodni ekspert za slobodu medija i samoregulaciju, Žoan Barata, poručio je da novinarska profesija treba kontinuirano da razmišlja o svojim standardima i o tome kako da radi adekvatno i profesionalno.
On je kazao da je samoregulacija u interesu profesionalaca, te da evropska iskustva pokazuju da, ukoliko postoji dobar samoregulatorni sistem i ako novinari poštuju etičke i profesionalne standarde, država ima manje iskušenja da se bavi regulacijom medija.
Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori postoji dobar sistem samoregulacije, uz postojeći pravni okvir. Naveo je da je i postojeći Etički kodeks dobar, jer uključuje sve neophodne principe, ali ga je potrebno dopuniti novim odredbama, imajući u vidu razvoj medija i tehnologije.
Barata je naveo da, ukoliko novinari budu poštovali Kodeks, tada ni Vlada ni ostali nadležni neće moći da tvrde da novinari nijesu profesionalni ili da ne poštuju standarde, te da zbog toga država mora da uvodi regulaciju i na taj način ostvaruje uticaj na medije.
„Medijski savjet za samoregulaciju je do sada dobro obavljao svoj posao, ali sada je neophodan korak naprijed”, rekao je Barata.
Tokom rada na dopunama i izmjenama Kodeksa, Radna grupa je priložila značajnu količinu materijala koji je iskorišćen za inoviranje postojećeg dokumenta i unošenje određenih izmjena koje se odnose na nove slučajeve, uslovljene razvojem medija i tehnologije.
Barata se osvrnuo i na proces izrade novog dokumenta, te kazao da su eksperti govorili otvoreno o svojim konceptima, a da su načela i smjernice precizirani jezički, jer je iskustvo pokazalo da je ranije bilo problema u pogledu značenja, tačnosti i provjera informacija.
U novi Kodeks biće uključene teme koje ranije nijesu bile relevantne, a za koje danas postoji adekvatan i odgovoran zakonski okvir.
Barata je naglasio da su u revidiranom Kodeksu dodati novi kriterijumi, kada su u pitanju onlajn komentari i društvene mreže, ali i da postoje određeni izazovi između profesionalnog novinarstva i društvenih mreža.
„Kodeks postavlja novi, jasniji standard kada je riječ o korišćenju društvenih mreža kao izvora informacija, ali takođe predviđa odredbe koje se odnose na novinare koji koriste društvene mreže za komunikaciju sa javnošću. Smatram da je ta dvostruka perspektiva veoma važna. Tema vještačke inteligencije je izuzetno značajna, jer je riječ o novoj eri i Kodeks sada sadrži posebne odredbe koje se odnose na to”, rekao je Barata.
Tokom rada na novom Kodeksu bilo je riječi i o autorskim pravima, sa kojima i dalje postoje problemi u Crnoj Gori, posebno kada je riječ o njihovom ostvarivanju. U medijskom sektoru bilo je dosta pritužbi zbog kršenja autorskih prava. „Oni na koje to bude uticalo imaće pravne ljekove ne samo u okviru zakona, već i kroz samoregulaciju”, kazao je Barata.
Jedan od važnih segmenata na kojima se radilo u novom Kodeksu je i govor mržnje, koji je već bio definisan u postojećem Kodeksu, ali su sada te odredbe dodatno proširene. Takođe, dokument je sada usklađen sa jezikom međunarodnih dokumenata, a novi tekst je znatno precizniji.
Radna grupa izradila je i smjernice koje se odnose na izvještavanje o slučajevima koji su pred sudom. Novinari moraju imati pristup sudskim procesima, ali i pažljivo procjenjivati način na koji o njima izvještavaju i komentarišu. Barata je naglasio da je izuzetno važno omogućiti novinarima da slobodno izvještavaju o svim pitanjima od javnog interesa, uključujući i sudske procese, ali da to čine na precizan i tačan način.
Kodeks novinara Crne Gore treba da bude finalizovan u prvoj polovini 2026. godine, a primjedbe i sugestije se i dalje primaju.
